Vesti

vesti

Predstava "Zvona i čini" Viktorije Čaplin u Beogradu

21.03.2024.

Geopoetika je o ovom velikom autoru i glumcu objavila 2014. godine knjigu “Svet pozornice / Svet filma Svetlosti pozornice” izvrsno opremljenu, u tvrdom povezu, koju potpisuje Dejvid Robinson. Čaplin je priču filma “Svetlosti pozornice” isprva zamislio kao kratki roman od trideset i četiri hiljade reči to jest oko sto strana, pod nazivom “Svet pozornice” (Footlights), koji se takođe nalazi u ovoj knjizi u kojoj je ujedno i prvi put objavljen, i to više od šezdeset godina od kada je napisan. Ovu knjigu ilustruju do tada neobjavljivani dokumenti i fotografije iz Čaplinovih arhiva, kao i istorijske fotografije iz sveta teatra kakav je bio u Čaplinovoj mladosti.

„Godine 1979. nastupali smo pod šatorom u Parizu – a Dejvid Robinson je objavio prikaz predstave u Tajmsu. Godinu dana kasnije sreli smo ga u studiju Riversajd u Londonu preko Džerija Epstina, pa smo ga povezali sa Unom Čaplin, koja je za njega otvorila vrata Čaplinove arhive. Dejvid Robinson je s vremenom postao jedan od najboljih i najinformisanijih Čaplinovih biografa. Njegovo duboko poznavanje istorije varijetea, cirkusa i vodvilja prirodno ga vodi ka filmu koji ovaj svet slika na tako živopisan način. Film i varijete su velike strasti Dejvida Robinsona... Nije čudo što su “Svetlosti pozornice” posebno privukle njegovu pažnju. Uvek su ga okruživale veličine poput Grimaldija, Malog Tiča, Vilijama Kloda Fildsa, Freda Karnoa, Harija Lodera, Groka i svih ostalih. Čarli se rodio u tom svetu, i iz njega je crpeo inspiraciju. Niko drugi ne bi mogao da nam ispriča priču iz pozadine filma “Svetlosti pozornice” tako kao Dejvid Robinson.“

Viktorija Čaplin i Žan-Batist Tijere, Cirque Invisible 

U predstavi “Zvnona i čini” koja predstavlja poemu o ranama i pobuni igra Čaplinova unuka, Aurelija Tijere. Delo koje je osmislila, skrojila i odsanjala njena majka Viktorija Čaplin, ostavlja snažan utisak i širom otvara vrata psihe.

Knjiga “Svet pozornice / Svet filma Svetlosti pozornice” može da se kupi sa 20% popusta u knjižari Geopoetika u Ulici Laze Pačua ili preko sajta www.geopoetika.com, kao i u bolje snabdevenim knjižarama.

Pročitaj više
vesti

"Ruka u vatri" Staše Bajac u užem izboru za Nagradu "Laza Kostić"

20.03.2024.

Žiri u sastavu Milica Vučković, Goran Ibrajter i Vladimir Gvozden proglasiće dobitnika Nagrade "Laza Kostić" na Novosadskom sajmu 21. marta na otvaranju Dana Laze Kostića, kada biti i uručena nagrada.

Pročitaj više
vesti

30% popusta na sva naša izdanja povodom 8. marta – Dana žena!

04.03.2024.

Pročitaj više
vesti

Radivoj Šajtinac dobitnik Nagrade "Jovan Skerlić" za 2023. godinu

13.02.2024.

Radivoj Šajtinac rođen je 1949. godine u Zrenjaninu. Član je Srpskog književnog društva, Društva književnika Vojvodine i Srpskog PEN-a. Bio je jedan od osnivača i dve decenije glavni i odgovorni urednik časopisa za književnost i kulturu „Ulaznica”. Piše poeziju, prozu, književnu i likovnu kritiku, bavi se dramaturgijom, a i prevodi s ruskog i engleskog jezika. Poezija, proza i eseji Radivoja Šajtinca prevođeni su na engleski, nemački, francuski, španski, mađarski, slovenački, makedonski, rumunski, poljski, finski, turski, slovački i grčki jezik.

Pročitaj više
vesti

Knjižara Geopoetika neće raditi 15. i 16. februara

13.02.2024.

Pročitaj više
vesti

30% popusta od 10. do 14. februara na sva naša izdanja povodom Dana zaljubljenih

09.02.2024.

Pročitaj više
vesti

Razgovor o knjizi "Devojka, 1983" Lin Ulman u Parobrodu

30.01.2024.

Lin Ulman u svom romanu iznosi brutalnu priču o zloupotrebi moći, podeljenu na tri dela pod imenom: Plavo-Crveno-Belo. U traganju za Devojkom iz 1983. godine, Ulman citira mnogobrojne pesnikinje, autorke i autore, između ostalih En Karson, En Sekston, Dženi Ofil, Ingeborg Bahman, Simon de Bovoar, Federika Garsija Lorku ali i francusku dobitnicu Nobela za književnost Ani Erno. Lin Ulman (1966), jedan je od najistaknutijih glasova u skandinavskoj književnosti. Dobitnica je nekoliko nagrada, među kojima su nagrada ''Amalija Skram''za književni rad i Zlatno pero za novinarski rad u vodećim norveškim dnevnim novinama Aftenposten. Roman ''Nespokojni'' (Geopoetika, 2018) nominovan je za književnu nagradu Nordijskog saveta, kao i za Nacionalnu nagradu kritičara, koju su ga nazvali književnim remek-delom. Živi u Oslu. 

Pročitaj više
vesti

Nađa Petrović sa romanom "Meduze žive zauvek dok ih ne uhvate" na Postninovskim čarolijama

22.01.2024.

Roman "Meduze žive zauvek dok ih ne uhvate" je tinejdžerska drama koja se pretvara u uzbudljivu intimnu ispovest. Priča o krhkosti, strahu od smrti i od života.

Pročitaj više
vesti

Film po romanu "Sve te sitnice" Kler Kigan otvara 74. Berlinale

19.01.2024.

Režiju filma potpisuje Tim Mielants, koji je sa Marfijem (jedan od glavnih pretendenata za nagradu Oskar za naslovnu ulogu u filmu “Openhajmer”) već sarađivao u proslavljenoj seriji “Birmingemska banda” (Peaky Blinders). Pored toga što otvara festival, ovaj film će se naći i u takmičarskom programu Berlinala. 

“Sve te sitnice”, međunarodni bestseler, dirljiva je priča o nadi, tihom herojstvu i empatiji, a istovremeno i proslava saosećanja i stroga kritika grehova učinjenih u ime religije.

Ovo nije prvi put da se snima film po romanu Kler Kigan, koja je 2023. proglašena za autora/autorku godine u Irskoj.  Po njenom romanu “Foster” snimljen je višestruko nagrađivani film “Tiha devojčica” prikazan na Festu 2023.

Pročitaj više
vesti

Nađa Petrović s romanom “Meduze žive zauvek dok ih ne uhvate” u užem izboru za NIN-ovu nagradu

10.01.2024.

Žiri u sastavu Milena Đorđijević, Žarka Svirčev, Violeta Stojmenović, Tamara Mitrović i Goran Korunović (predsednik), odlučiće koji romani ulaze u najuži izbor za sedam dana. U ponedeljak, 29. januara, biće saopšteno ime 70. dobitnice ili dobitnika NIN-ove nagrade!

Pročitaj više